"Određeni stepen neuroze je od neprocenjive vrednosti kao pogonsko gorivo, naročito za psihologa.” - Sigmund Frojd
U savremenom kontekstu psiholoških i psihijatrijskih nauka, psihoanaliza i psihodinamička psihoterapija doživljavaju značajnu teorijsku i empirijsku obnovu. Iako je psihoanaliza tokom dužeg perioda bila kritikovana zbog ograničene naučne proverljivosti, novija istraživanja i interdisciplinarni pristupi ukazuju na njen rastući značaj u razumevanju složenih psihičkih procesa i terapijskih promena. Posebno je važno povezivanje psihoanalitičkih koncepata sa nalazima neurobiologije, afektivne neuronauke i istraživanja svesti.
Značajan doprinos ovom povezivanju dao je Eric Kandel, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu, koji je naglašavao da psihoterapijski procesi, uključujući psihodinamičku psihoterapiju, moraju imati svoje neurobiološke korelate. Kandelova istraživanja o neuronskoj plastičnosti pokazala su da iskustvo, učenje i emotivna obrada dovode do trajnih promena u sinaptičkim vezama, čime je pružena biološka osnova za razumevanje dugoročnih efekata psihoterapije. Njegov rad je doprineo legitimizaciji ideje da se psihološke promene mogu naučno proučavati kroz promene u funkciji mozga.
Na tim temeljima razvila se neuropsihoanaliza, interdisciplinarno polje čiji je jedan od ključnih osnivača Mark Solms koji je nastojao da klasične psihoanalitičke koncepte, kao što su nesvesni procesi, afekti i snovi, poveže sa savremenim neurološkim nalazima. Posebno je istako ulogu subkortikalnih struktura u generisanju afektivnih stanja i subjektivnog iskustva, čime je doveo u pitanje isključivo kognitivne modele svesti. Njegov rad ukazuje na to da nesvesni procesi imaju jasne neurobiološke osnove i da afekti predstavljaju centralni pokretač psihičkog života.
Zaključno, doprinosi Kandela i Solmsa ukazuju da budućnost psihoanalize i psihodinamičke psihoterapije leži u povezivanju kliničkog razumevanja ljudskog iskustva sa savremenim neurobiološkim saznanjima, čime se jača njen naučni legitimitet i klinička relevantnost. A nakon njih se javlja sve veće istraživačko interesovanje koje doprinosi novim pogledima u ovoj oblasti naučnog i praktičnog rada.
Simpozijum će se održati u subotu 13. juna 2026. godine. Srpsko lekarsko društvo Džordža Vašingtona 19, Beograd sala ’’A’’ i sala ’’B’’.
Učešće za članove Srpskog lekarskog društva je besplatno, ostali plaćaju 4000din za izradu sertifikata. Simpozijum je akreditovan od strane Zdravstvenog saveta Srbije pod br. A-1-542/26, predavačima donosi 8 bodova, a slušaocima 4 boda.
Prijava za učešće na simpozijumu je na linku: https://forms.gle/CLkfeRqJbjHFtiFo6
CPDPS © 2025, Sva prava zadržana.